Je li mi bolji zaseban uređaj ili kombinirani aparat 3-u-1?
Kombinirani aparat ima smisla ako u radionici povremeno režete metal i radite različite vrste zavara, a ne želite kupovati nekoliko strojeva. Štedi prostor i obično je praktičniji za kućne radionice, montaže i manje bravarske poslove. Zasebni uređaji mogu biti bolji izbor za svakodnevni profesionalni rad samo u jednom postupku, primjerice ako cijeli dan radite TIG varove.
Koja je razlika između MMA i TIG zavarivanja?
MMA je klasično zavarivanje obloženom elektrodom. Dobro podnosi rad na otvorenom, nije osjetljivo na lagano zaprljan metal i jednostavno je za popravke ograda, nosača ili debljih komada željeza. TIG daje uredniji i precizniji var, posebno na tanjem čeliku i nehrđajućem čeliku, ali traži zaštitni plin, TIG gorionik i malo više vježbe. Ako želite imati obje opcije pri ruci, VEVOR CT-416 je primjer uređaja koji ih objedinjuje s plazma rezanjem.
Može li plazma rezač rezati nehrđajući čelik i aluminij?
Može, ako je riječ o električno vodljivom metalu. Plazma rezač bez problema reže čelik, inox, aluminij, bakar i slične metale. Debljina koju može kvalitetno proći ovisi o snazi uređaja, vrsti materijala, stanju potrošnih dijelova i brzini vođenja gorionika. Za uredan rez ne treba gurati prebrzo; kad rezač počne špricati iskru prema gore, najčešće ide presporo ili je materijal predebeo za odabranu postavku.
Treba li plazma rezaču kompresor?
Da, većina plazma rezača koristi komprimirani zrak za stvaranje i hlađenje plazma luka. Kompresor mora moći održavati tlak i protok zraka koje propisuje proizvođač uređaja. Zrak neka bude što suši i čišći: voda i ulje iz kompresora brzo potroše elektrodu i diznu, a rez tada ne štima. Zato se isplati ugraditi filter-odvajač vlage između kompresora i aparata.
Kako odabrati jačinu aparata za zavarivanje?
Nemojte gledati samo najveći broj ampera. Za povremene popravke i rad s tanjim do srednje debelim čelikom često je važnija stabilnost luka i dostupnost odgovarajućih elektroda nego ekstremna snaga. Provjerite radni ciklus, odnosno koliko dugo uređaj smije raditi pri određenoj struji prije hlađenja. Za radionicu je također pametno provjeriti radi li aparat na mreži koju imate i može li osigurač podnijeti opterećenje.
Koju zaštitnu opremu trebam imati?
Najmanje što trebate su automatska ili odgovarajuće zatamnjena maska za zavarivanje, kožne rukavice, pamučna radna odjeća dugih rukava i čvrste cipele. Kod plazma rezanja koristite zaštitne naočale ispod štitnika ako postoji mogućnost odbijanja čestica. Radite u prozračenom prostoru, maknite zapaljive stvari iz blizine i nemojte rezati ni variti zatvorene spremnike, bačve ili posude koje su sadržavale gorivo i kemikalije.
Zašto se elektroda i dizna na plazma gorioniku brzo troše?
To se najčešće događa zbog vlažnog ili prljavog zraka, preniskog tlaka, pogrešnog razmaka gorionika od lima ili predugog rada s istrošenim potrošnim dijelovima. Potrošni materijal redovito pregledajte i mijenjajte čim otvor dizne postane nepravilan ili je elektroda vidljivo istrošena. Nemojte gorionik vući po metalu ako nije predviđen za kontaktno rezanje jer se tako lako ošteti vrh.
Mogu li odmah zavarivati i rezati nakon raspakiravanja aparata?
Prije prvog rada pročitajte upute, provjerite uzemljenje i pravilno spojite kabel mase. Za TIG će vam trebati odgovarajući gorionik, volframova elektroda i boca zaštitnog plina s regulatorom, dok je za plazmu potreban kompresor. Kod MMA postupka birate elektrodu prema materijalu i debljini komada. Prvo probajte na otpadnom komadu lima ili profila; pet minuta vježbe često spriječi da fulate dobar materijal.
